Povećani broj urođenih srčanih oštećenja moguća je posljedica globalnog zagrijavanja. Liječnici za zaštitu okoliša nedavno su objavili rezultate velike studije u časopisu JAHA.
Kako su zagrijavanje i urođene srčane mane povezani?
Uzrok urođenih srčanih grešaka još nije utvrđen. Mogući čimbenici uključuju previsoke temperature zraka. Toplina ima teratogeni učinak, koji utječe ne samo na životinje, već i na ljude.
Teratogeni učinak je kršenje embrionalnog razvoja zbog djelovanja agresivnih čimbenika.
Posljednjih godina 2 studije pokazuju moguće povećanje srčanih mana nakon razdoblja vrućine u proljeće ili ljeto. Znanstvenici sa Sveučilišta u Montrealu izvijestili su da se prevalenca srčanih oštećenja povećala sa 878,9 na 979,5 na 100.000 rođenih. Naročito pri ljetnim temperaturama iznad 30 ° C najveći broj slučajeva ima 2-8 gestacijske trudnoće.
Nedavno su drugi znanstvenici došli do sličnih zaključaka u analizi Nacionalne studije o prevenciji urođenih mana u Sjedinjenim Državama. Više srčanih grešaka uočeno je kod novorođenčadi u vrućim danima u ranoj trudnoći. Od 3 do 11 dana vrućina ljeti u ranoj trudnoći povećao je rizik od oštećenja ventrikularne septalne stanice za 2,17-3,24 puta.
Dani ekstremne vrućine u proljeće bili su povezani s povećanjem broja oštećenja interventrikularnog septuma za 23-78%. Stručnjaci su usporedili svoje podatke o scenarijima klimatskih promjena za 8 američkih regija za razdoblje od 2025. do 2035. godine.
NASA i Institut za svemirska istraživanja predvidjeli su najveći relativni rast vrućih dana u srednjozapadnim državama tijekom ljetnih mjeseci. Stanovništvo juga i jugozapada opterećeno je dodatnim periodima intenzivnih vrućina u proljeće.
U najmanje povoljnom od tri scenarija, može biti oko 7000 dodatnih rođenja sa zatajenjem srca u 8 regija tijekom 11 godina. Za usporedbu, u zemlji se godišnje rodi oko 40.000 djece sa srčanim manama (325 milijuna stanovnika).
Prema znanstvenicima, najteže će biti napad na jugu i sjeverozapadu, a potom i na srednjem zapadu. Zapad, recimo Kalifornija, poštedio je dodatnih toplinskih valova.
Istraživači savjetuju trudnicama da u ranoj trudnoći izbjegavaju ekstremne vrućine. Osobito tijekom trudnoće od 3 do 8 tjedana, oni ne bi trebali vruće dane provoditi previše na otvorenom.
U kojim se zemljama primjećuju klimatske promjene?
Više od 30% svjetske populacije trenutno živi na mjestima u kojima su temperatura i vlaga štetni za ljude najmanje 20 dana u godini. Prema procjenama Prirodne klimatske promjene, taj će se udio do 2100. godine povećati na 48-74%. Smrtonosni valovi topline, poput Chicaga, Pariza ili Moskve, postaju sve češći.
U srpnju 1995. u Chicagu je umrlo 740 ljudi nakon groznice veće od 40 stupnjeva Celzijusa tijekom 5 dana. Samo tijekom toplotnog vala 2003. godine u Parizu je umrlo 4.870 ljudi, a u Europi je doseglo 70.000. U ljeto 2010. godine, prema službenim statistikama u Moskvi, od pregrijavanja je umrlo 10.860 ljudi. Posljednjih godina sve je više toplotnih valova u New Yorku, Washingtonu, Los Angelesu, Chicagu i Torontu.
Kvaliteta zraka također se pogoršala u mnogim zemljama. Prema izvješću, koncentracija PM2.5 u česticama povećala se za 11,2% od 1990. Danas oko 71% od 2971 grada koje nadgleda WHO redovito prelaze preporučene granice.
Broj ljudi izloženih toplotnim valovima povećao se za 125 milijuna, tvrde istraživači. U 2018. godini bilo je pogođeno 175 milijuna ljudi.
Posljedice se kreću od toplinskog stresa ili moždanog udara do pogoršanja već postojećeg zatajenja srca.
Što učiniti u slučaju prekomjerne vrućine?
Trudnicama i bolesnicima u riziku ne preporučuje se izlazak na otvoreno sunce. Potrebno je konzumirati dovoljnu količinu tekućine (najmanje 1,5 l tekućine) i često se tuširati.
Ako osjetite vrtoglavicu ili glavobolju, trebali biste potražiti liječničku pomoć. Pravovremena posjeta liječniku pomaže u sprečavanju mogućih posljedica pregrijavanja.
