Pregled
Venski tromboembolija (VTE) je �ivotno ugro�avanje cirkulacijskog problema. To je kombinacija dvaju uvjeta, duboke venske tromboze (DVT) i plu�ne embolije (PE). Kada se formira krvni ugru�ak u dubokom venu, obi�no nogu, zove se DVT. Ako se taj ugru�ak osloba�a i pomi�e u plu�a, zove se PE.
VTE, osobito tip koji se razvija tijekom produ�enog boravka u bolnici, obi�no se mo�e sprije�iti. Rana dijagnoza VTE se �esto mo�e lije�iti.
Ako ste imali jedan VTE, postoji mogu�nost ponovnog venskog tromboembolije, ili stvaranje novog ugru�ka koji putuje u plu�a.
VTE je �est problem. Procjenjuje se da 10 milijuna ljudi diljem svijeta dijagnosticira VTE svake godine. Va�no je znati vi�e o simptomima i lije�enju ovog potencijalno fatalnog stanja, pogotovo ako imate veliku opasnost.
simptomi
Simptomi rekurentnog venskog tromboembolizma su isti kao i simptomi koje �ete osjetiti kada prvi puta imate VTE. To zna�i da �ete vjerojatnije razumjeti �to se doga�a i tra�iti hitnu pomo�.
Bolovi i oteklina u zahva�enom podru�ju su �esti simptomi ugru�ka. Tako�er mo�ete primijetiti da se ko�a u tom podru�ju osje�a toplo. Mo�e biti nje�an do dodira.
Ako se ugru�ak premjestio u plu�a, jedan od prvih simptoma koji �ete primijetiti je pote�ko�e s disanjem. Ponekad, me�utim, problem je brzo disanje koje ne mo�ete usporiti. Bolovi u prsnom ko�u i nesta�ica su tako�er �este pritu�be.
uzroci
Krvni ugru�ak mo�e se formirati u dubokom venu kada je cirkulacija poreme�ena, ili postoji o�te�enje va�ih krvnih �ila. Vene nose krv iz plu�a i cijelo tijelo u srce. Arterije nose krv iz srca u plu�a i ostatak tijela.
Ako je venska kru�nica slaba u va�im nogama, krv se mo�e skupljati i formirati ugru�ak. To mo�e ograni�iti protok krvi u venu, �to mo�e uzrokovati DVT. Ako je arterijska cirkulacija slaba, mo�e uzrokovati sr�ani udar ako utje�e na koronarne arterije. To mo�e uzrokovati gangrenu ako utje�e na arterije do donjih ekstremiteta.
Sljede�e mo�e uzrokovati i VTE i povratni VTE:
- trudno�a
- operacija, posebno ukupna artroplastika koljena ili kuka
- uporaba kontrole ra�anja
- upalna bolest crijeva, kao �to je Crohnova bolest ili ulcerativni kolitis
- produ�eno sjedenje, kao �to je na avionu
- biti bedridden
- genetskim uvjetima, kao �to je nedostatak proteina S ili faktor V Leidenove mutacije
- pu�enje
- prekomjerna konzumacija alkohola
- gojaznost
Ako ste imali VTE i uzroci nisu rije�eni, imate rizik od recidiva VTE.
Faktori rizika
Povijest DVT-a ili PE-a dovodi vas u rizik od recidiva VTE. Prema studiji iz 2007, do 25 posto ljudi koji su imali DVT ili PE imat �e povratni VTE unutar pet godina njihove po�etne dijagnoze.
Glavni �imbenik rizika za rekurentni VTE je zaustavljanje lijekova koji slabe krv nakon �to je dijagnosticiran va� prvi VTE. Krvni razrje�iva�i zvane antikoagulanse poma�u u sprje�avanju formiranja krvnih ugru�aka. Nakon �to prestanete uzimati antikoagulanse, suo�eni ste s vi�im vjerojatnostima VTE ponavljaju�im.
Ostali �imbenici rizika za rekurentne VTE uklju�uju:
- trombofilija, stanje koje krv postaje sklona zgru�avanju
- pove�ana dob
- biti mu�karac
Dijagnoza
Ako osjetite bol ili oticanje u nogama ili bilo gdje u va�em tijelu koje nema o�igledan uzrok, kao �to je nazubljenost ili modrica, posjetite lije�nika.
Ako imate ikakvih pote�ko�a s disanjem, odmah posjetite lije�nika. Ako nije VTE to bi mogao biti bilo koji od nekoliko ozbiljnih zdravstvenih problema, uklju�uju�i sr�ani udar ili glavni problem di�nog sustava.
Ako pokazujete znakove PE-a ili DVT-a, mo�ete dobiti ono �to se zove "D-dimer" krvni test. Da biste napravili test, va� �e lije�nik izvu�i malu koli�inu krvi, ba� kao i svaki test krvi. Oni �e zatim poslati va�u krv u laboratorij za testiranje. Va� lije�nik mo�e re�i od rezultata ispitivanja da li je prisutan krvni ugru�ak. Me�utim, test ne�e otkriti mjesto ugru�ka.
Pozitivan test D-dimera mo�e se tako�er pojaviti ako ste trudni, ako imate visoki kolesterol ili ako imate sr�anu ili jetrenu bolest. Zato je potrebno i fizi�ki ispit.
Ultrazvu�ni test tako�er mo�e pomo�i u dijagnosticiranju krvnog ugru�ka u nogama. Rendgensko snimanje prsnog ko�a i ostali testovi imaginga mogu tako�er pomo�i u prepoznavanju lokacije krvnog ugru�ka koji je dosegao plu�a.
lije�enje
Jednom kada je dijagnosticirana VTE, lije�enje �e ovisiti o na�inu na koji �ivot ugro�ava stanje i kakvi simptomi imate.
Antikoagulantni lijekovi se obi�no daju odmah da pomognu razbiti ugru�ak i spre�avaju ponavljanje. To mo�e uklju�ivati:
- heparin
- fondaparinux (Arixtra)
- varfarin (Coumadin)
- apixaban (Eliquis)
- rivaroksaban (Xarelto)
- dagrigatran (Pradaxa)
Ponekad se mo�e ubrizgati lijek koji se naziva tkivni aktivator plazminogena (tPA) koji poma�e razbiti i ugru�ke.
Mo�e se tako�er savjetovati da nosite kompresijske �arape, koje poma�u krvi da cirkuliraju u nogama ili napuhavaju�e man�ete oko va�ih ruku ili prtlja�nika. To tako�er poma�e u pobolj�anju protoka krvi.
Ako je opasno ugru�ak krvi u krvi u plu�ima, mo�da je potrebno ukloniti ako lijekovi ili kompresijska terapija nisu u�inkoviti. Slo�eni kirur�ki zahvat nazvan pulmonary thromboendarterectomy (PTE) uklanja ugru�ke iz ve�ih krvnih �ila u plu�ima. Ako operacija nije opcija, postupak katetera mo�e biti od pomo�i u uklanjanju bilo kakvih blokada u plu�noj veni ili arteriji.
pogled
Ako imate povijest VTE, mo�da �ete morati biti antikoagulansi za ostatak svog �ivota kako biste smanjili svoje �anse za recidiviraju�i VTE.
Ako napravite druge pametne odluke za kardiovaskularno zdravlje, va�a o�ekivanja nakon VTE trebala bi biti sjajna.To zna�i da nema pu�enja, puno vje�banja svaki dan, gubitak te�ine (ako ste prekomjerna te�ina ili pretilo) i pridr�avate se svih va�ih lijekova i savjet lije�nika.
VTE mo�e biti kobno stanje, ali to je obi�no zato �to je dijagnoza prekasna. Ako ste vrlo krhki ili imate druge zdravstvene probleme, kao �to je sr�ana bolest ili plu�na hipertenzija, VTE mo�e biti vrlo ozbiljna. Plu�na hipertenzija je kada postoji prekomjerna sila unutar krvnih �ila u plu�ima osobe.
Ako odmah reagirate na simptome i odmah potra�ite medicinsku pomo�, vjerojatnije �ete imati bolju perspektivu. Odmah se obratite svom lije�niku ako sumnjate da imate krvni ugru�ak.
prevencija
Sprje�avanje VTE ili rekurentnog VTE nije uvijek mogu�e. Prevencijske mjere mogu biti u�inkovite u nekim situacijama.
Gotovo 60 posto VTE slu�ajeva razvijaju tijekom ili neposredno nakon dugog boravka u bolnici. Va�i pru�atelji zdravstvene skrbi mogu vas staviti na antikoagulanse, staviti kompresiraju�e �arape na vas i vje�bati va�e noge kad god je to mogu�e ako ste u bolnici za operaciju ili produ�eni boravak. Ako ste zabrinuti zbog rizika nastanka ugru�aka krvi, razgovarajte sa svojim lije�nikom o tome koje �e korake u bolnici smanjiti rizik.
Ako ste kod ku�e, ali smje�teni u krevet, tako�er trebate zatra�iti od svog lije�nika o tome �to mo�ete u�initi kako biste sprije�ili formiranje krvnog ugru�ka. Premje�tanje nogu, �ak i ako ne mo�ete hodati ili staviti te�inu na njih, mo�e pomo�i u zadr�avanju cirkulacije krvi.
Mogu�e je i drugo preventivno mjerenje. Ure�aj poznat kao vena cava filtar mo�e se kirur�ki ugra�ivati u veliku venu u va�em midsectionu pod nazivom vena cava. Izra�en je mre�astim materijalom koji omogu�uje da krv cirkulira natrag u srce, ali otkriva krvne ugru�ke nastale u nogama. To ne spre�ava formiranje krvnog ugru�aka, ali to mo�e pomo�i u odr�avanju tih ugru�aka iz plu�a.
Ako ste imali VTE u pro�losti, vena cava filtar mo�e biti dobra ideja. Razgovarajte sa svojim lije�nikom o ovoj i drugim preventivnim mjerama.
Ako ste bili na antikoagulansi za prethodnu VTE, dnevna terapija aspirinom mo�e biti siguran i u�inkovit na�in sprje�avanja recidiva VTE.
VTE je ozbiljan, ali se �esto mo�e sprije�iti. Spre�avanje recidiva VTE mo�e zahtijevati lijekove i druge postupke, ali vrijedi izbjegavati izbjegavanje ovog problema s cirkulacijom.
